Na odlazak iz BiH spremno 80 odsto stanovnika!

850

Koliko ljudi ustvari odlazi na rad u inostranstvu, pitanje je na koje niko pouzdano ne može dati odgovor. Zvanični podaci govore da je Slovenija prošle godine izdala blizu 26 000 radnih dozvola za građane BiH, a Njemačka 15 000. 

Prema analizama statistike prikupljene putem portala Posao.ba kompanije “Kolektiv”, u prvoj polovini 2018. godine objavljeno je 4 742 oglasa za posao, što je za 24 odsto više u odnosu na prvu polovinu 2017. godine, putem kojih je oglašeno 11 285 radnih mjesta, što je za 34 odsto više nego u prethodnoj godini.

Poslodavci su, u ovom periodu, primili 157.687 prijava za posao putem portala Posao.ba, dok se, u prosjeku, na jednu radnu poziciju prijavljivalo 14 osoba, što predstavlja pad u odnosu na isti period prošle godine kada se na jednu poziciju u prosjeku prijavljivalo 20 osoba. Kategorije poslova u kojima je oglašeno najviše radnih pozicija su komercijala-prodaja, ugostiteljstvo i građevinarstvo.

Najveći interes za rad zabilježen je u kategorijama Administrativne i slične usluge, Arhitektonske usluge, Pravo, Bankarstvo, Ekonomija i finansije a najmanji interes za rad u kategorijama: Ugostiteljstvo, Proizvodnja , Građevinarstvo, Zaštitarske usluge, Ljepota i zdravlje.

Najtraženija zanimanja u prvoj polovini 2018. godine bila su: trgovac/prodavač, konobar, građevinski radnici, radnik u proizvodnji, call-agent (agent u pozivnom centru), komercijalista i unapređivač prodaje, vozač, programer/software developer, kuhar, električar.

U odnosu na prošlu godinu došlo je do promjene na 2. i 3. mjestu gdje se sada nalaze zanimanja konobar i građevinski radnik, a prošle godine nalazila su se zanimanja call-agent i komercijalista/unapređivač prodaje. Takođe, na 4. mjestu ove godine nalazi se zanimanje radnik u proizvodnji dok je na istom mjestu prošle godine bilo zanimanje vozač. Bitno je napomenuti da su zanimanja call-agent, komercijalista, softwer-developera, vozač i dalje veoma tražena i da se njihov udio u odnosu na ukupan broj oglasa i povećao ali su ipak na listi najtraženijih zanimanja prestigla druga zanimanja, i to najvjerovatnije zbog uticaja potražnje za radnicima iz inostranstva.

Broj oglasa iz inostranstva iznosio je 9 odsto od ukupnog broja oglasa i to predstavlja povećanje od 38 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Zemlje iz kojih dolazi najveći broj ponuda za rad u inostranstvu su Hrvatska, Njemačka i Slovenija.

Broj prijava za rad u inostranstvu iznosio je 4 650 i veći je za 55 odsto u odnosu na isti period prošle godine kada je taj broj iznosio 2 998. Za rad u inostranstvu prijavilo se najviše građevinskih radnika, zatim električara i konobara.

Koliko ljudi ustvari odlazi na rad u inostranstvu, pitanje je na koje niko pouzdano ne može dati odgovor. Zvanični podaci govore da je Slovenija prošle godine izdala blizu 26 000 radnih dozvola za građane BiH, a Njemačka 15 000. Zvanični podatak za Hrvatsku ne postoji ali može se reći da je, s obzirom na ponudu poslova, iz Hrvatske sigurno broj isti ili veći od Slovenije.

Na osnovu toga možemo procijeniti da su ove tri zemlje, povukle između 65 000 i 70 000 ljudi u prošloj godini, a taj trend samo raste. Novi njemački zakon koji će dodatno liberalizovati tržište rada sigurno će podstaći mnoge poslodavce iz Njemačke da više traže radnu snagu iz regiona a pri tom i ljude iz regiona da u većem broju odlaze na rad u Njemačku. Pored zdravstvenih radnika i inžinjera o kojima se najčešće govori kada je u pitanju Njemačka, podaci govore da bi BiH mogla uskoro ostati bez građevinskih, ugostiteljskih i proizvodnih radnika, vozača i električara.

Istraživanje mobilnosti radne snage koje je “Kolektiv” sproveo u saradnji sa najvećom svjetskom grupom portala “The Networks” i Konsultanskom kućom “The Boston Cosulting Group” te u kojem je ove godine učestvovalo blizu 400 000 ispitanika iz 197 zemalja svijeta, govore da je 80 odsto ljudi spremno da ode iz BiH, a najvažniji razlozi su: bolji životni standard, ekonomska nesigurnost u zemlji u kojoj žive, kao i bolja plata.

Za naše ljude najtraktivnije su evropske zemlje i to Njemačka, Austrija, Švajcarska, Švedska i Norveška.

Evidentno je da se odlazak naših ljudi ne može zaustaviti ako se ne poprave životni standard i ekonomska sigurnost u našoj zemlji, što se kratkoročno ne može učiniti.

– Da bismo odgovorili na problem nedostatka radne snage koji nastaje kako zbog neusklađenog obrazovnog sistema tako i zbog odlaska ljudi, trebalo bi se uraditi sljedeće: rigorozno planirati potrebe za radnom snagom, kratkoročno i dugoročno, u saradnji sa poslodavcima za šta će biti potrebna kontinuirana i detaljna analiza tržišta rada dalje uskladiti upisne kvote sa potrebama tržišta rada, omogućiti više prakse kako u srednjim školama tako i na fakultetima, uložiti više napora i više resursa u dokvalifikaciju i prekvalifikaciju ljudi – navode iz Posao.ba.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA

POSTAVI ODGOVOR