Čavić za SrpskaCafe: Srljamo u grčki scenario! Građani će to kasno shvatiti!

1496
Dragan Čavić (Foto: srpskacafe.com)

U ovoj godini nastavljamo sa enormnim zaduživanjima koje budžet ne može podnijeti! Samo na ime otplate duga ide 920 miliona maraka iz budžeta RS, koji će izvornih prihoda imati oko 1,8 milijardi, što znači da svaka druga zarađena marka iz budžeta ide za vraćanje duga!

Rekao je ovo u razgovoru za portal SrpskaCafe Dragan Čavić, lider NDP-a, poslanik u Narodnoj skupštini RS i bivši predsjednik Srpske te se osvrnuo i na najavljenu nabavku radara, nesreću na Istočnom tranzitu u kojoj je smrtno stradala djevojka iz Kneževa, kandidatima opozicije, prvim potezima SzP-a ukoliko u oktobru pobjede na izborima te objasnio zašto su opravdani strahovi građana Srpske o mogućim ratnim sukobima u BiH.

– Kamate će nas izaći 103 miliona maraka ove godine! Sa 950 miliona ovogodišnjeg zaduživanja, učešće duga u izvornim prihodima će značajno porasti! Ali njihova logika je da će to vraćati građani a ne oni, zato se ove godine zadužujemo za 950 miliona maraka. „Sira džabe ima samo u mišolovci“, a mi smo odavno uhvaćeni, iako vlast i dalje misli da je sir džabe. Ovogodišnja kamata, zbog njihovih zaduženja, je veća za 10 miliona maraka od svih ovogodišnjih subvencija – za poljoprivredu, zapošljavanje, stambene kredite za mlade itd. RS je 2006. za glavnicu i kamatu izdvajala 12, a 2018. čak 920 miliona maraka! Grčki scenario! – rekao je Čavić.

Izopačeno društvo

Dragan Čavić

Čavić naglašava da je čitav sistem vrijednosti u Srpskoj srušen, a da je politika ušla i u najsenzibilnije sfere koje nemaju nikakve veze sa njom već isključivo sa stručnošću.

– Jedna od njih je zdravstvo. Svi direktori pa čak i načelnici sektora u većini bolnica, klasičan primjer je UKC RS, su postavljeni, ne po svojim stručnim sposobnostima, već političkoj pripadnosti. I ti sada dođeš kod doktora da se liječiš i treba da se pitaš da li pripadaš njegovoj političkoj stranci, da ideš sa strahovima da te neće liječiti, da će te pogrešno liječiti. Društvo je potpuno izopačeno! Politika, posebno vladajuća, je postala ograničavajući faktor za slobode. Mnogi ljudi žive sa malim ili velikim strahovima, izbjegavaju da iznesu ono što je njihovo demokratsko i ustavno pravo – da slobodno odlučuju za koga će da glasaju, bez posljedica zbog svoje odluke – zaključio je Čavić.

o Razumiju li građani brojeve o kojima govorite?

– Razumjeće kada dođemo u situaciju kakva je bila u Grčkoj, jer kreditori ne opraštaju dug. Ni Svjetska banka, ni MMF, ni Evropska investiciona banka, a kod svih se Grčka zaduživala. I ona je emitovala obveznice. Prvog dana kada je Grčka bila nelikvidna da isplati dospjele obveznice desio se krah berze. Nominalna vrijednost ogromnih suma koje su bile u toku naplate, koje su bile napisane na obveznici, preko noći su na tržištu spale na 30 odsto prethodne vrijednosti. Na 100 evra, obveznica se prodavala na tržištu po 30 evra. Istog dana su pale i banke, nakon čega je država doživjela kolaps. EU je morala da interveniše, da spasava banke u kojima je njihov većinski kapital. I sada Grčka sve mora da vrati ali pod novim uslovima, jer kreditor hoće da se naplati iz budžeta. Spuštanje penzija za 20 odsto, smanjenje administracije, radničkih plata itd. Sve se to u Grčkoj desilo. A ovi nas vode u tom pravcu. Neka se ljudi ne čude kada se jednog dana desi slom i kod nas, jer nas vlast ka slomu vodi.

o Šta je sve sporno u aktuelnoj priči oko nabavke radara?

– Sve! Prvo, javno-privatno partnerstvo u oblasti ubiranja budžetskih prihoda nije dozvoljeno. Prihodi od kazni svake godine se planiraju u budžetu Republike i oni su isključivo prihodi budžeta, što je definisano i zakonom. Sutra možemo očekivati da će ova korumpirana vlast napraviti javno-privatno partnerstvo za ubiranje nenaplaćenih prihoda od poreza. One koji ne plaćaju poreze ganjaće privatne firme i naplaćeno uzimati pola sebi, a pola proslijediti u budžet. To je neviđeno!

o Spominjali ste da je slična priča oko radara pokušana u Rumuniji.

– Da, s tim što je kod njih nadležnost za postavljanje kamera na lokalnim zajednicama. Tamo su korumpirani gradonačelnici ušli u javno-privatno partnerstvo i postavili kamere ali su građani protestima i javnim djelovanjem onemogućili realizaciju. Privatnike koji su sproveli pomenute ugovore nazvali su kraljevima kazni. Neka se svaki građanin Srpske zamisli! Riječ je o 100 stacionarnih radara, od kojih će oko 20 biti u Banjaluci. Oni će predstavljati zamke, a ne sredstva za unaprijeđenje bezbjednosti u saobraćaju, za šta bi kamere trebale da služe. Onaj ko je investirao 12, sa namjerom da zaradi 200 miliona maraka, on će ih zaraditi! Ovo se pravi sa jasnim profit motivom privatnika i njihov plan je 70 hiljada kazni godišnje. Radari će biti postavljani gdje je ograničenje 30 ili 40 na sat, kažnjavaće vas ako pređete brzinu za 10! Tu je i 15 mobilnih radara, koji će tek predstavljati prave zamke za ionako egzistencijalno preopterećene građane. Pa Srbija nema 130 kamera, a kod nas će biti na svakom ćošku.

o Sporne su i firme sa kojima se planira ući u realizaciju?

– Sam tender nije smio biti raspisan, a da ne pričam o izabranim firmama. Protiv čitave priče je Odbor za bezbjednost NSRS, protiv su brojni poslanici SNSD-a, ljudi u Vladi RS, čuo sam i da je premijerka Željka Cvijanović protiv! Ali ministri finansija i unutrašnjih poslova, Tegeltija i Lukač, predstavljaju takve autoritete da im niko ne smije oponirati. Treba nekome utjerati 100 miliona maraka u džep a izvući osiromašenim građanima, tokom narednih 10 godina. A to je 100 odsto naplativ prihod, koji neće završiti u potpunosti u budžetu. Koga uslikaju, dođe im „čestitka“ kući, ako ne plati, dočekaće ga kada dođe vrijeme da registruje automobil.

o Kako vam zvuči opravdanje zašto se ulazi u javno-privatno partnerstvo?

– Potpuno naivno. Još izabrane firme nemaju nikavog kredibiliteta, ne ispunjavaju tenderske uslove. Jedna od njih je osnovana u Njemačkoj nepuna dva mjeseca prije raspisivanja tendera, a tamo je osnovana da bi se zamaskiralo da Srbi stoje iza nje. A drugu osnovao Nijemac u Banjaluci sa osnivačkim ulogom od jedne marke! Čime oni mogu dokazati da mogu da investiraju 12 miliona maraka? Treći partner, turska firma, za koju mediji u Evropi i Turskoj bruje da je potpuno oslonjena na tursku obavještajnu službu! Biće tu i kamere za nadzor, a ne samo mjerenje brzine! Ko će upravljati čitavim sistemom nadzora nad građanima, radi se o povjerljivim podacima? Neko će da pohranjuje podatke kuda se građani kreću. Investicija se isplaćuje odmah u prvoj godini! Nakon toga, devet godina imate čist profit. Toliko radara nije potrebno, moglo se duplo manje nabaviti, ili u fazama ili zaduženjem.

o Zakon o koncesijama je takođe podigao buru u Skupštini.

– Sa njim je legalizovana mogućnost da oni koji donose odluke o koncesijama budu korumpirani do beskraja. Npr, za elktro-energetske objekte koncesija za izgradnju kreće se od 0,5 do pet odsto investicije. Kažu da će treći blok TE Gacko koštati oko milijardu maraka. Pet odsto koncesije je 50, a 0,5 odsto je pet miliona maraka. Investitora će interesovati da plati što manje jer je razlika 45 miliona! To otvara prostor za onog ko odlučuje o koncesijama da kaže „cifra je 10 miliona, pet je koncesiona naknada a pet naknada meni“. Ti veliki rasponi moraju biti precizno uređeni. Kriterijumi u lepezi od 0,5 do pet odsto – šta znači jedan, šta dva itd, sa opisom. A toga nema, nego se ostavlja na slobodnu volju da to onaj koji izdaje koncesije odredi.

o Spominjali ste i moguće poskupljenje električne energije.

– Koncesionim naknadama će dovesti do poskupljenja električne energije. Elektroprivredna preduzeća će u RS imati novi teret od 25 do 28 miliona maraka na godišnjem nivou, koje do sada nisu imali. Znajući kako funkcionišu elektroprivredna preduzeća, koja imaju frizirane bilanse i vrlo teško posluju, oni će koncesioni teret prebaciti na građane, poskupljenjem struje.

Dragan Čavić

o Zapadni mediji sve češće o RS izvještavaju u negativnom kontekstu.

– Imali su povod, ne pišu oni onako bezveze. Znam kako izgleda donositi političke odluke na najvišim nivoima. Uvijek moraš imati dovoljno senzibiliteta da tvoje odluke ne iritiraju ni jednu ni drugu stranu, posebno kada postoji hladnoratovski konflikt između Rusije i SAD-a. Svako svrstavanje na jednu ili drugu stranu proizvodi probleme. Pogledajte kako Srbija vrlo osjetljivo pravi balans u odnosima sa njima. Šta radimo mi? Šta će nam „Srbska čast“ na prijemu povodom Dana RS? Otkud ljudi sa kriminalnim dosijeom da se fotografišu sa predsjednikom RS na rođendanu Republike? Kako je policija mogla dozvoliti tako nešto, to teško kompromituje predsjednika! Zašto vlast direktno podržava paraboračku organizaciju „Veterani“ i zašto svaki njihov opštinski odbor kupuje 20 maskirnih uniformi, šta će im? Što Boračka organizacija RS ne kupuje uniforme za svoje članstvo? I šlag na tortu, sastanak sa predsjednikom Južne Osetije! Zbog čega? Pa Južnu Osetiju, sem Rusije, nije priznala nijedna druga država bivšeg Sovjetskog Saveza. Lukašenko se ne sastaje sa predsjednikom Južne Osetije, zašto je to trebalo Dodiku? Znao je da je to direktan „prst u oko“ Zapadu! Ubacuje Srpsku bez ikakve potrebe u žrvanj geopolitičkih odnosa između SAD-a i Rusije.

o Dugo se nije toliko pričalo o ratu, kao posljednjih mjeseci, ima li razloga za zabrinutost?

– Ima. Retorika ostrašćenih etničkih medija 1991. je za deset oktava bila blaža nego danas! I tada su se pojavile vojne i političke paraorganizacije, kampovi za obuku i slično. Militarizacija i jezik konflikta koji je svaki dan sve žešći i intezivniji ne mirišu na dobro. Strukture koje nisu pod kontrolom vlasti, ali nastaju uz njen blagoslov, lako se mogu oteti kontroli, izvršiti naredbu iz vana i izazvati konflikt na etničkoj osnovi. Ništa nismo naučili iz bliže istorije. Umjesto da zajednički stanemo u kraj svemu tome, dalje se podstiču i pravdaju takve vrste postupaka. Zato i nije čudo što se govori o ratu. Samo pitam, ko će danas ratovati za njihove ludosti? Zašto se stvara ambijent u kojem se rat vidi kao jedna od opcija i ishoda političkog konflikta u BiH? Čujem da kamp za obuku specijalnih jedinica MUP-a u Zalužanima ima tzv. pritvorsku jedinicu sa 100 mjesta, nisam siguran pa ću postaviti poslaničko pitanje i tražiti detalje. Imam osjećaj da režim priprema policijsku strukturu, ne za obračun sa terorizmom, nego za obračun sa neistomišljenicima, sa onima koji smatraju da je život loš, sa građanima koji bi se potencijalno mogli udružiti i protestovati. Spremaju se za eventualno razbijanje demonstracija. Ko će biti zatvaran u tu pritvorsku jedinicu? Kakvu nadležnost imaju da bilo koga zatvaraju?

o Kada će opozicija objaviti imena kandidata?

– U NDP-u smo smatrali da su imena trebala biti definisana još u decembru. Ali ne samo za dvije funkcije o kojima se najviše priča, nego odrediti i ko će biti budući predsjednik Vlade RS, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, predsjednik NSRS, ko će biti ministri u šest ključnih ministarstava u Vladi RS. I da svako nabroji ključne stvari koje će u svom resoru uraditi. Tu se razmimoilazimo sa našim partnerima. Oni smatraju da su dovoljna dva imena, za predsjednika RS i člana Predsjedništva BiH, ali upozoravam da to smanjuje šansu da napravimo ozbiljan rezultat. Moramo odmah reći šta ćemo prvo uraditi kada formiramo vlast.

o Recite sada neke od prvih poteza koje planirate.

– Stavićemo van snage Zakon o koncesijama i predložiti novi. Donijeti zakon o utvrđivanju porijekla imovine imenovanih lica. Donijeti novi zakon o sukobu interesa i spriječiti nepotizam, kao i prihode izabranih i imenovanih lica po više osnova. Neće niko moći biti i član upravnog odbora, i direktor i poslanik i šta sve ne. Riješiti pitanje neustavno donesenog zakona sa retroaktivnom primjenom Zakona o PIO, gdje je uskraćeno pravo na penziju 40 000 boraca. Donijeti novi Krivični zakon, promijeniti Zakon o krivičnom postupku, prekršajnom postupku, izvršiti reviziju krivično-pravnih predmeta kod kojih je tužilac donio odluku o obustavljanju ili nesprovođenju istrage. A krajnji cilj je ekonomičnije i poštenije upravljanje, smanjenje administrativnih troškova i veće izlaganje i podrška razvoju privrede i novom zapošljavanju.

Dragan ČavićNesreća obavijena tajnom!

Lider NDP-a se osvrnuo i na nesreću u kojoj je, u oktobru prošle godine, na banjalučkom istočnom tranzitu stradala djevojka iz Kneževa.

– MUP je dužan da mi da odgovor šta se tu dogodilo. Čekaću 30 dana a onda ću da iznesem informacije koje imam a koje su potpuno pouzdane. Postoji osnov sumnje da je vozilo kojim je ubijena djevojka registrovano u Laktašima, na Sportsko društvo „Igokea“, a da je vozač bio pod uticajem alkohola te da je vozio nenormalnom brzinom – ističe naš sagovornik. Dodaje i da postoji video snimak koji pokazuje kojom je brzinom vozilo naletjelo na djevojku.

– Vozač je pušten odmah ujutru zbog intervencije pojedinih moćnih osoba, a interesantno je da je on sin direktora i suvlasnika „Fruit Eca“, famozne firme koja je dobila 3,5 miliona maraka kredita iz IRB-a za razvoj voćnjaka. Događaj je poptuno medijski ugušen, a banalnije stvari su izlazile u javnosti. Da li je tužilac podigao optužnicu? Zašto je vozač pušten odmah sutradan, a učestvovao je u nesreći sa smrtnim ishodom? Tu je bilo osam ili devet svjedoka, sa nekim od njih sam i razgovarao. Ljudi su čekali taksi kada je to vozilo munjevitom brzinom naletjelo i pokupilo nesrećnu ženu. Imali smo sličan slučaj obavijen tajnom, kada je ubijen Nikola Đurović. Stvari se moraju raščistiti a potom obavjestiti javnost. Dva mlada života su uništena, nesrećne djevojke ali i momka koji je vozio. Ali ipak postoji pravda i ona mora biti jednaka za sve, želim da dobijem odgovore i da pravosuđe radi svoj posao.

Ognjen Tešić

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA

POSTAVI ODGOVOR