Ima i toga: Alarmi i kamere u košnicama!

516
Košnice moraju pod nadzor

Ne samo što je ova godina jedna od najtežih u dobijanju kvalitetnog meda,  pčelari se suočavaju i sa krađama košnica.

Zato u posljednje vrijeme svoje pčelinjake obezbjeđuju alarmima i kamerama, kako bi na vrijeme mogli da odreaguju kada se lopovi ustreme na njihovu imovinu.

Pčelari poručuju da im, pored svih problema sa kojima se suočavaju, još samo fale krađe, u kojim su neki od njih ostali i bez 20 košnica odjednom?!

Uvoz 80 puta veći od izvoza

Zbog izuzetno loše godine, očekuje se da dodatno poraste uvoz meda u BiH, koji je, ionako, 80 puta veći od izvoza.

Zvanične statistike pokazuju da je u BiH pretprošle godine uvezena 181 tona meda vrijednosti 1,67 miliona KM, dok su domaći pčelari izvezli tek 2,2 tone, vrijedne 72 000 KM.

Pored prekomjernog uvoza koji guši domaću proizvodnju, pčelari upozoravaju i na sporan kvalitet meda koji iz inostranstva završava na rafovima domaćih marketa, a koji, zbog pristupačne cijene, građani BiH masovno kupuju.

Na ovu pošast više puta su upozoravali i iz Saveza udruženja pčelara RS, naglasivši da se, iako ovaj problem još nije uzeo puno maha, ipak povećava broj ukradenih košnica sa pčelama.

– Dešava se da bude ukradeno po 15-20 košnica. Ako je šteta po ukradenoj košnici oko 400 KM, gubitak ide i do 8 000 KM. Košnice najvjerovatnije kradu ljudi koji poznaju pčelarstvo i rad sa pčelama – rekli su u ovom savezu.

Pčelari objašnjavaju da se zna se desiti i da kradljivci dođu u pčelinjak, izvrcaju medi i ostave iza sebe puste košnice, što je, kako ističu, gotovo ravno krađi kompletnih košnica!

Nažalost, ovaj problem glavobolju zadaje i pčelarima iz okruženja, čiji su pčelinjaci sve češče na meti onih koji su u krađi košnica prepoznali izuzetno unosan posao.

– Ljudi dižu kredite da bi naprijedili proizvodnju, a onda zbog krađa ostanu bez dobrog dijela košnica?! Kradljivci najčešče odnesu po nekoliko košnica, ali se dešavalo da jednom pčelaru odjednom ukradu i po 20! Zbog ovakve prakse, pčelari u svojim pčelinjacima masovno postavljaju digitalne vage, alarme i, gdje je to moguće, kamere – priznaju pčelari.

2

A digitalne vage rade na principu da, kad neko podigne košnicu, aktiviraju alarm, tako da pčelar zna da se u njegovom pčelinjaku dešava nešto nepredviđeno. Zbog učestalih krađa, oni košnice smještaju i u kontejnere i posebne kućice, iz kojih ih je teže ukrasti. Ljudi se dovijavaju kako znaju i umiju, jer je mnogima od njih ovo jedini izvor egzistencije.

Zanimljivo je da je u pčelarstvu, kako bi posao napredovao, običaj da se jedna košnica ukrade, jedna kupi, a jedna pokloni. Međutim, pomenute krađe sigurno nisu motivisane time, nego namjerom da neko, bez da se oznoji, zaradi na trudu i muci onih koji se pošteno i posvećeno bave pčelarstvom.

Lopovima posao olakšava činjenica da pčelari, kako bi paša bila što bogatija, a količina izvrcanog meda što veča, košnice smještaju u podnožje planina, odnosno daleko od naselja.
Međutim, pčelari su i bez krađa košnica u teškoj situaciji, s obzirom na to da su vremenske neprilike koje su obilježile prošlu godinu godinu, desetkovale proizvodnju meda u RS.

Prilikom vrcanja, prosjek iznosi i do 20 kilograma, ali su pčelari lani, zbog izuzetno loših vremenskih prilika, imali maksimalno četiri kilograma meda po košnici.

I ove godine su, takođe zbog mraza, ostali bez glavne pčelinje ispaše – bagrema, a prestale su da mede i druge cvjetnice. Mraz i hladnoća koji su RS zadesili krajem aprila, spriječili su lučenje nektara kod medonosnih biljaka, prvenstveno bagrema, drača, žalfije.

Andrijana Pisarević

NEMA KOMENTARA

POSTAVI ODGOVOR