Književnici u RS zaboravljeni (VIDEO)

1296

Budućnost književnosti u Republici Srpskoj je upitna, bar ako je suditi po trenutnom stanju. Talentovanih pisaca ima, ali podrška izostaje. Problemi i kriza se osjete u stvaralaštvu, izdavaštvu i prodaji. Nedostatak konkursa i minimalna sredsta ulaganja Vlade Republike Srpske u kulturu, a samim tim i u kniževnost, ljute mnoge pisce. Udruženje književnika Republike Srpske koje broji oko 160 članova i iza sebe ima veliki broj priznanja, još uvijek nije dobilo status od posebnog interesa, koji imaju udruženja u zemljama regiona. Finansijsku podršku dobijaju samo putem projekata. Svjesni su, kažu, krize i situacije, ali pozivaju nadležne da se probude i shvate ulogu kulture, jezika i književnosti za značaj opstanka jednog naroda.

– Udruženje književnika se obratilo Vladi Republike Srpske sa žalbom vezanom za konkurs oko Udruženja od posebnog značaja, gdje je Udruženje u jednom momentu bilo na toj listi i onda je nestalo sa te liste, da nam se kaže zbog čega je to. Čekamo te odgovore da bi znali kako da se ponašamo. Jer imamo načine da se zahvalimo, ali to neće nikome prijati. Udruženje se može zahvaliti tako što ne želi da učestvuje ni u jednoj manifestaciji, rekao je Predrag Bjelošević, v.d. predsjednika Udruženja književnika RS.

Ministarstvu prosvjete i kulture smo se obratili i mi, ali smo odgovore dobili samo pismeno. Kako su nam rekli, niko nije bio u mogućnosti da ispred kamere komentariše podršku ovog resora kulturi i književnosti. Od 650. 000 KM namjenjeno za kulturu, za književne manifestacije se izdvaja 128. 300 KM. Mišljenja su da književnost i te kako ima budućnost, a da sredstva nisu zanemariva. S tim ipak nisu saglasni ni književnici ni izdavači.

– Kad to sve saberemo imamo jednu katastrofalnu situaciju. Država koja bi morala da vodi računa o svojoj knjizi, prepustila je tu brigu nikome. Mali su podsticaji, otkupa knjiga nema, ili ako ima onda je u naznakama, rekao je Nenad Novaković iz Izdavačke kuće “Besjeda“.

– Ja želim sada kao vršilac dužnosti sa ovom upravom da polako, taktično, ali ne predugo da pokušamo da obavljamo još jedan razgovor sa predstavnicima vlasti i da ukažemo na značaj pisca još jednom, dodao je Predrag Bjelošević.

Kako su pisac, izdavač i čitalac u svetom trojstvu, kako to kažu književnici, ne funkcionisanje jedne karike dovodi do kompletnog zastoja. Za Gorana Dakića, mladog književnika, koji iza sebe ima objavljena dva romana, živjeti od pisanja u Republici Srpskoj je nemoguće. Izdati knjigu nije skupo, ali nažalost ona plaća visoku cijenu neuređenosti sistema.

– Od književnosti ne možete da živite. Možete da živite jedan do dva mjeseca kad objavite knjigu, dobijete honorare ili pare na konkursu.Ali od toga se ne mogu plaćati stanovi, računi, hraniti porodica. Prvo i osnovno uništene su velike izdavačke kuće i zato profesionalni pisci nemaju gdje da rade i onda obično književnici i pisvi rade kao novinari, urednici, lektori, istakao je književnik i novinar Goran Dakić.

– Ne može ni jedan pisac u Republici Srpskoj od svog rada i pisanja da živi. To je tužna i porazna činjenica i mi o tome ne vodimo računa, rekao je Nenad Novaković.

Da je položaj književnika u Srpskoj težak, svjedoče i mnogi drugi problemi sa kojima se susreću. Neki od njih su nedostatak međunarodnih festivala ali i prevodilačka djelatnost koja je potpuno zanemarena. Za mnoge pisce bi upravo to bila karta za budućnost.

– Prevod je posebna priča iz razloga što niko u državi neće da stimuliše prevođenje naših autora na neke od stranih jezika. Prvo to je skup posao i malo ko hoće da se uhvati s tim u koštac iz razloga jer je onda potrebna i distribucija na tom jezičkom području te knjige, dodao je Novaković.

– Segment prevodilačke književnosti je ozbiljan problem. Kako književnosti koja se prevodi na jedan od tri konstitutivna jezika tako i književnosti koja se ne prevodi. Moj roman Petrodnarke bi bilo sjajno prevesti, to je roman za djecu i osjetljive i bilo je naznaka da će se prevesti na francuski, ali opet vam kažem to je kompleksan i težak posao, istakao je Goran Dakić.

I iz ministarstva prosvjete i kuture su se osvrnuli na prevođenje i dodali da je neuređeno. Tu promjene ni ove godine nema. Jedina promjena je dodatnih 20.000 maraka na budžet za otkup knjiga domaćih autora. Kultura jednog naroda je odraz njegovog postojanja. Njegovanje pisane riječi je značajno za čuvanje tradicije. Problematika sa kojom se susreću umjetnici u Srpskoj nije samo njihove breme. Ona je značajna za kompletan narod, a prebacivanje krivice sa jednih na druge, još nije dovelo do rješenja. Velike književnike Republika Srpska ima, o čemu svjedoče mnoge nagrade i priznanja. Ono čemu se svi nadaju su promjene i izmjena zakonodavstva.

Jelena Bojanić/Elta HD

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA

POSTAVI ODGOVOR